Pazite koga dodajete za prijatelje na Facebooku!

Nakon što je na Facebooku prihvatila zahtjev za prijateljstvom nepoznatog muškarca, našla se u neugodnoj situaciji.

Mlada žena iz Beograda prije nekoliko je mjeseci prihvatila zahtjev za prijateljstvo jednog muškarca. Nisu komunicirali mjesecima, do trenutka kada joj se javio na chat, piše 24sata.rs.

Kazao joj je da ima fotografije na kojima se ona nalazi u 'vrlo eksplicitnim scenama' i tražio 7.000 eura da ih ne pokaže njezinom suprugu. Ubrzo joj je stigao mail s fotografijama koje su bile savršeno obrađene u photoshopu, njezina glava na tijelu nepoznate žene.

Fotografije su bile toliko dobro obrađene da bi svakome tko ju nije poznavao bilo teško povjerovati da to nije ona. Žena je ispričala suprugu što se dogodilo, a potom su slučaj prijavili policiji.


Avaz

Pripadnik OS BiH dobitnik prestižne nagrade

Centar za kulturu Goražde, redakcija novine „Glas Goražda“ i Udruženje pedagoga sporta Goražde su u petak, 28.02.2014. godine, pripadniku Oružanih snaga BiH, Zaimu Šumanu, uručili nagradu „Sportska ličnost godine“ za ostvarene rezultate, doprinos u razvoju sporta, posebno atletike, te afirmaciju Goražda i BPK.

Šuman je na brojnim takmičenjima tokom 2013. godine, održanim u svijetu i Bosni i Hercegovini, ostvario niz uspješnih rezultata koji ga svrstavaju u red najuspješnijih dugoprugaša u regiji. Uz brojne uspjehe na maratonskim ili polumaratonskim trkama, Šuman je u septembru 2013. godine, na prvenstvu Balkana u Zagrebu, osvojio prva mjesta u trkama  na 1500 i 5000  metara. U decembru prošle godine Zaim Šuman je proglašen za najboljeg sportistu Oružanih snaga BiH.

Nagrade „Sportska ličnost godine“ i „Sportski rezultat godine“ su ustanovljene početkom ove godine u cilju afirmacije i promocije uspješnih sportista, sportskih radnika i sportskih klubova, te rezultata koje oni ostvaruju i podrške razvoju sporta u BPK.

Ministarstvo odbrane

Kriza u Ukrajini: Da li nam prijeti Treći svjetski rat!? (FOTO)

Medvedev: Odgovornost na Ukrajini

Ruski premijer Dmitrij Medvedev poručio je danas, u telefonskom razgovoru sa ukrajinskim premijerom Arsenijem Jacenjukom, da je interes Rusije da očuva stabilne i prijateljske veze sa Ukrajinom, istakavši odgovornost Ukrajine u slučaju upotrebe sile protiv ruskih građana, saopštila je pres-služba Kremlja.

U razgovoru je naglašeno da Rusija zadržava pravo da štiti legitimne interese ruskih građana i vojnika stacioniranih u Autonomnoj Republici Krim, navodi se u saopštenju.

SAD danas razmatrale strategiju prema situaciju u Ukrajini

Tim za nacionalnu bezbjednost američkog predsjednika Baraka Obame razmatrao je danas situaciju u Ukrajini  i moguću strategiju Vašingtona, rekao je viši zvaničnik Obamine administracije.

Sastanak je uslijedio nakon što je Ukrajina zatražila od SAD i drugih članica Vijeća sigurnosti UN pomoć u odbrani svog teritorijalnog integriteta  nakon što je Rusija najavila da će poslati vojsku na Krim.

U međuvremenu, neimenovani ukrajinski vojni izvor rekao je da su kod obala  Krima viđena dva ruska bojna broda čime, je Moskva prekršila ugovor o zakupu pomorske baze, prenio je Interfaks.

Izvor navodi da su dva broda, dio ruske Baltičke flote, viđena u zalivu u Sevastopolju, gdje je stacionirana Crnomorska flota.

Sergejev: U Krimu 15.000 ruskih trupa

Ambasador Ukrajine u UN Jurij Sergejev je rekao da se u Krimu trenutno nalazi 15.000 ruskih trupa.

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija večeras je, poslije zatvorene, počeo i otvorenu sjednicu posvećenu rastućoj krizi u Ukrajini.
Nakon sastanka VS UN iza zatvorenih vrata, članice su se saglasile da održe otvoreni sastanak uz televizijski prijenos, uprkos primjedbama stalnog člana Rusije, prenio je AP.

Ukrajina je, podsjeća AP, optužila Rusiju za "vojnu invaziju i okupaciju" strateških mjesta na poluostrvu Krimu.
Ukrajina je od ostale četiri stalne članice VS UN - SAD, Britanije, Francuske i Kine, zatražila pomoć za prestanak "ruske agresije", prenijela je američka agencija.

Ukrajina zatražila pomoć Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija

Ukrajina je večeras zatražila od SAD i drugih ključnih članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija da joj pomognu u očuvanju teritorijalnog integriteta, nakon što je Savjet Federacije Rusije odobrio zahtjev predsjednika Vladimira Putina za slanje ruske vojske u Ukrajinu radi zaštite ruskih građana i Crnomorske flote na Krimu.

"Mi možemo da zaustavimo širenje te agresije", rekao je ambasador Ukrajine u UN Jurij Sergejev novinarima nakon što je govorio na sastanku VS UN iza zatvorenih vrata o krizi u Ukrajini, javio je Reuters.

Jacenjuk: Vojna intervencija bi značila početak rata


Tokom zajedničkog obraćanja sa Turčinovim, Jacenjuk je rekao da je, u telefonskom razgovoru sa ruskim premijerom Dmitrijem Medvedevom, pozvao Rusiju da vrati svoje trupe u bazu na Krimu i pozvao Moskvu na razgovore, kako bi se pronašlo političko rješenje za krizu.

"Vojna intervencija bi značila početak rata i okončanje odnosa između Ukrajine i Rusije u svakom smislu", rekao je Jacenjuk novinarima, izrazivši ubjeđenje da Rusija neće izvesti intervenciju.

Turčinov: Vojska u stanju borbene pripravnosti

Oleksandar Turčinov, vršilac dužnosti predsjednika Ukrajine rekao je da ne postoji opravdanje za rusku agresiju i naredio je vojsci da bude u stanju borbene pripravnosti.

Ashton: Pozivam Rusiju da ne šalje trupe

Šef EU za spoljnu politiku Catherine Ashton rekla je danas da odluka ruskog parlamenta da dozvoli upotrebu ruskih vojnih snaga u Ukrajini predstavlja "neopravdanu eskalaciju tenzija".

 "Pozivam Rusku Federaciju da ne šalje trupe, već da svoje stavove promoviše mirnim putem", rekla je Ashtonova u saopštenju.

BBC: Ruske pristalice tuku neistomišljenike

Ukrajinski desničari pozivaju Čečene da napadnu Rusiji

Lider ukrajinske radikalne grupe "Desni sektor" Dmitrij Jaroš pozvao je danas vođu čečenskih ekstremista Doku Umarova, koji se nalazi na ruskoj listi najtraženijih zločinaca, da napadne Rusiju.

Prema izvještajima ruskih medija, u saopštenju ove desničarske organizacije navedeno je da je veliki broj naoružanih Ukrajinaca podržao Čečene u borbi protiv ruskih snaga i da je vrijeme da Umarov podrži Ukrajinu.

Hollande: Istinska prijetnja po teritorijalni integritet Ukrajine

Francuski predsjednik Francois Hollande upozorio je danas da je suverenitet Ukrajine ugrožen nakon što je ruski parlament dao "zeleno svjetlo" za raspoređivanje ruskih trupa na teritoriji te zemlje.

Potez Savjeta Federacije (gornjeg doma ruskog parlamenta) "predstavlja istinsku prijetnju po teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine", saopštio je Hollande, prenosi AFP.

Timošenko ide na pregovore u Moskvu

Bivša premijerka Ukrajine Julija Timošenko u ponedjeljak odlazi u Moskvu na pregovore o krizi na Krimu.

Ovo je prenijela ukrajinska agencija UNN pozivajući se na predsjednika Građanskog komiteta nacionalnog spasa Pavla Nusa. Prema njegovim riječima, Timošenko je tu odluku donijela samostalno i lično. S kim će pregovorati Timošenko o rješavanju krize mirnim putem na poluostvru Krim koji uživa status autonomne republike za sada nije poznato.

Tusk: Svijet na ivici sukoba

Poljski premijer Donald Tusk danas je u Varšavi, povodom odluke ruskog parlamenta da Moskva može da pošalje trupe na Krim, upozorio da svijet stoji na ivici sukoba čije posljedice nije još u stanju da sagleda.

"Svijet se našao na ivici sukoba čije posljedice nismo u stanju da sagledamo. Još uvijek u Evropi ne uviđaju svi tu situaciju", kazao je Tusk na vanrednom brifingu.

McCain: Povratak Hladnog rata

Američki senator John McCain ocijenio je danas da slanje oružanih snaga Rusije u Ukrajinu može da znači povratak Hladnog rata. 

Senator iz Arizone i nekadašnji kandidat Republikanske stranke za predsjednika SAD iznio je ovo mišljenje na Twitter nalogu, prenosi ruska agencija Interfaks. 

Gornji dom ruskog parlamenta jednoglasno je danas podržao zahtjev predsjednika Rusije Vladimira Putina za slanje ruskih oružanih snaga u Ukrajinu u cilju stabilizacije situacije.

Rasmussen: Moskva mora da poštuje suverenitet Ukrajine

Generalni sekretar NATO Anders Fogh Rasmussen izjavio je danas da Rusija mora da poštuje suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine i pozvao na smirivanje napetosti.

"Rusija mora da poštuje suverenitet, teritorijalni integritet i granice Ukrajine", napisao je Rasmussen na Twitter nalogu povodom odluke ruskog parlamenta da odobri slanje ruske vojske u Ukrajinu u cilju stabilizacije situacije. 

Turčinov: Rusija vrši direktnu agresiju prema suverenitetu Ukrajine

Vršilac dužnosti predsjednika Ukrajine i predsjednik skupštine Oleksander Turčinov ocijenio je danas ponašanje Rusije kao "direktnu agresiju prema suverenitetu Ukrajine".

Turčinov je to rekao u telefonskom rezgovoru s američkim državnim sekretarom Johnom Kerryjem, saopšteno je na sajtu Rade.

Karasin: Odobrenje ne znači momentalno slanje vojske

Odobrenje Vlade federacije Rusije (gornjeg doma parlamenta) za upućivenje ruskih Oružanih snaga u Ukrajinu ne znači da će one biti upućene momentalno, izjavio je danas državni sekretarar u Ministarstvu vanjskih poslova Grigorij Karasin.

- Odobrenje koje je dobio (predsjednik Rusije Vladimir Putin) ne znači u bukvalnom smislu da će to pravo biti realizovano momentalno - rekao je on.

Prema Karasinovim riječima, odobrenje gornjeg doma znači da je predsjednik dobio slobodu postupanja u slučaju pogoršanja situacije.

Zvaničnik EU otkazao posijetu Ukrajini

Izaslanik Ujedinjenih nacija (UN) Robert Seri otkazao je danas posijetu Ukrajini zbog tenzija na Krimu koje, kako prenose agencije, ovu misiju predstavnika UN čine nemogućom.

Seri je otkazao posijetu Ukrajini nakon što je ruski parlament prihvatio zahtijev predsjednika Rusije Vladimira Putina za slanje vojnih snaga u Ukrajinu.

Vijeće bezbednosti UN sinoć je održao hitnu sjednicu povodom situacije u Ukrajini, a generalni sekretar Ban Ki-moon je zatražio da Seri otputuje u mirovnu misiju na Krim povodom eskalacije krize, prenosi AFP.


Ruski tenkovi ušli u Sevastopolj

Ruski tenkovi, artiljerija  i transporteri, kako prenose zapadni mediji, ušli su u Sevastopolj. Strane ambasade pozivaju svoje državljane da što prije napuste Krim.

EU saziva hitan sastanak

Ministri vanjskih poslova zemalja EU sazvali su hitan sastanak, koji bi trebalo da se održi u ponedjeljak, i na kome će biti rječi o namijeri Rusije da pošalje oružane trupe u Ukrajinu.

Jednoglasni u odluci za slanje trupa


Kličko poziva na mobilizaciju zbog "ruske agresije"

Ukrajinski političar i bivši svjetski šampion u boksu Vitalij Kličko zatražio je danas proglašenje vojne mobilizacije, pošto je ruska Vlada federacije odobrila angažovanje ruskih snaga na ukrajinskoj teritoriji.

Hiljade demonstranata i Odesi i Mariupolju

U Odesi se danas okupilo više hiljada ljudi, uzvikujući "Rusija", "Berkut" i "Dole kijevski pučisti", izveštava Itar Tass.

Na protestu je usvojena rezolucija kojom se od vlasti traži da ruski jezik bude drugi zvanični, da Ukrajina bude federativna država i da se održe lokalni izbori i referendum o vanjskopolitičkom kursu zemlje.

U gradu Mariupolj, demonstranti su tokom protesta na zgradu gradonačelnika okačili rusku zastavu, javlja agancija Unian.

U Harkovu povrijeđeno 97 osoba

U centru Harkova, drugog po veličini grada u Ukrajini, u toku su demonstracije, a kako izvještavaju ruske agencije, proruski demonstranti zauzeli su zgrade lokalne administracije i podižu rusku zastavu, a povrijeđeno je 97 ljudi.

Itar -Tas s prenosi da je situacija na centralnom Trgu slobode prilično napeta, a Interfaks da su zgradu administracije prethodno držale pristalice euromajdana, ali da su ih poslije tuče proruski demonstranti nadvladali i ušli u zgradu.

Prema nekim procjenama, na Trgu slobode se nalazi oko 10.000 ljudi, a demonstranti uzvikuju: "Rusija-Harkov".

Putin dobio odobrenje da pošalje vojsku

Gornji dom ruskog parlamenta dao je predsjedniku Vladimiru Putinu odobrenje da pošalje vojsku na Krim u Ukrajini. 

Parlament razmatra Putinov zahtijev

U Vijeću federacije (gornjem domu) počela je vanredna sednica na kojoj se razmatra obraćanje ruskog predsjednika Vladimira Putina za odoborenjem upotrebe ruske vojske u Ukrajini do normalizacije stanja u toj zemlji, javio je Itar-Tas.

Senatori su odlučili da glasanje o Putinovom obraćanju bude javno a vanjskipolitički komitet Vijeća federacije ga je podržao.


Hitan sastanak šefova bezbjednosti u Ukrajini

- Vršilac dužnosti predsjednika Ukrajine Oleksander Turčinov sazvao je hitan sastanak šefova bezbjednosti, rekla je njegov portparol. 


Turčinov je sazvao Savjet bezbjednosti Ukrajine nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin zatražio odobrenje Gornjeg doma parlamenta  za raspoređivanje ruskih vojnika na Krimu. 

"U vezi sa vanrednom situacijom u Ukrajini, prijetnji kojima su izloženi građani Ruske Federacije, naši sunarodnici, i osoblje vojnih snaga na teritoriji Ukrajine predlažem raspoređivanje oružanih snaga Rusije do normalizacije situacije", navodi se u saopštenju, objavljenom na veb sajtu ruskog predsjednika.


Putin zatražio dozvolu za angažovanje ruske vojske na Krimu

Predsjednik Rusije Vladimir Putin zatražio je danas dozvolu od Vlade federacije - gornjeg doma parlamenta - za angažovanje ruske vojske u Ukrajini, na Krimu.

Kako prenose ruske agencije, Putin se obratio Vladi Federacije sa zahtijevom za angažovanje ruskih snaga u UKrajini, saopštila je pres služba Kremlja.

- U vezi sa vanrednom situacijom u Ukrajini, prijetnji kojima su izloženi građani Ruske Federacije, naši sunarodnici, i osoblje vojnih snaga na teritoriji Ukrajine predlažem raspoređivanje oružanih snaga Rusije - navodi se u saopštenju Putina.

I gornji i donji dom ruskog parlamenta ranije danas zatražili su od Putina da zaštiti ruske građane u Ukrajini.


Protesti i sukobi u Harkovu

Proruski aktivisti sukobili su se danas sa pristalicama nove ukrajinske vlade u istočnom gradu Harkovu i pokušali da zauzmu sjedište regionalnog guvernera, javljaju ruski mediji.

Agencija Interfaks javila je da se nekoliko hiljada ljudi okupilo ispred zgrade gdje su istakli rusku zastavu.

Vršilac dužnosti predsjednika Ukrajine Oleksandar Turčinov potpisao je danas dekret u kome proglašava nezakonitim postavljenje proruskog premijera Krima Sergeja Aksjonova jer predstavlja kršenje Ustava Ukrajine.

Premijer Sergej Aksjonov postavljen je na Krimu ove sedmice nakon što je grupa naoružanih ljudi zauzela regionalni parlament.

Francuska, Njemačka i Britanija izrazile su danas zabrinutost povodom situacije na Krimu u Ukrajini.

Ministar vanjskih poslova Francuska Loren Fabijus rekao je danas da je Francuska duboko zabrinuta zbog informacija o kretanju vojske na Krimu i apelovao da se sve strane uzdrže od aktivnosti koje bi mogle da vode povećanju tenzija.

On je pozvao sve strane da se uzdrže od koraka koji bi povećali tenzije i uticali na teritorijalni integritet Ukrajine.

I Njemačka je izrazila zabrinutost zbog razvoja situacije u Ukrajini. Šef diplomatije Njemačke Frank Valter Štajnmajer upozorio je danas da su događaji od posljednjih nekoliko sati u Ukrajini "opasni", apelujući da Moskva objasni svoje namjere u vezi sa vojnicima na Krimu.

- Situacija na Krimu postaje posebno akutna. Ko god "doda sada ulja na vatru" bilo riječima ili djelima, svjesno provocira dalje pogoršanje situacije - rekao je on.

On je dodao da sve što Rusija radi na Krimu treba da bude uz poštovanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine.

Britanski ministar vanjskih poslova Vilijem Hejg rekao je danas da je razgovarao sa šefom ruske diplomatije Sergejem Lavrovim o načinima smirivanja tenzija na Krimu.

- U razgovoru sa Lavrovim pozvao sam na smirivanje tenzija na Krimu i poštovanje suvereniteta i nezavisnosti Ukrajine - rekao je Hejg.

Duma traži od Putina da preduzme mjere stabilizacije 

Donji dom ruskog parlamenta zatražio je od predsjednika Rusije Vladimira Putina da preduzme mjere stabilizacije situacije na Krimu, javljaju ruski mediji.

"Savjet Dume usvojio je apel predsjedniku u kome ga parlamentarci pozivaju da preduzme mjere stabilizacije situacije na Krimu", rekao je predsjednik Dume Sergej Nariškin  u saopštenju, prenio je Interfaks.

Nariškin je dodao da su poslanici pozvali Putina da upotrijebi sva raspoloživa sredstva i zaštiti narod Krima od tiranije i nasilja, prenijela je agencija Interfaks. 

U saopštenju se navodi da je Savjet Dume ocijenio da su sada u Ukrajini nemogući legitimni i demokratski izbori.

"U ovim okolnostima nije moguće održavanje demokratskih i legitimnih izbora", navodi se u saopštenju i dodaje da Savjet Dume smatra da situacija u Ukrajini predstavlja "akutnu političku krizu".

Ruska vojska pokušala da zauzme raketnu bazu?

Ruske snage pokušale su danas da preuzmu kontrolu nad protivavionskom raketnom bazom na Krimu, rekao je ukrajinski vojni izvor, prenosi Interfaks. Izvor navodi da je oko 20 vojnika ušlo na teritoriju baze na zapadnom dijelu Krima, i pokušalo da je zauzme. Interfaks je javio da su u toku pregovori, ne navodeći detalje.

Drugi neimenovani ukrajinski vojni izvor rekao je da su ruske snage preuzele kontrolu nad vojnim aerodromom na istoku Krima. Aerodrom u gradu Kirovskoje koristi se uglavnom za vojne transportne avione.

Za to vrijeme međunarodni aerodrom u Simferopolju na Krimu saopštio je danas da je njihov vazdušni prostor zatvoren i da je prekinut aviosaobraćaj.

"Zbog ograničene upotrebe vazdušnog prostora aerodrom je privremeno suspendovao sve dolazeće letove", navodi se u saopštenju. Proruske vlasti na Krimu i Crnomorska flota dogovorili su zajedničko obezbjeđenje zgrada na Krimu, saopšteno je danas iz presslužbe Flote, a prenijela RIA "Novosti".

Premijer Krima Sergej Aksjonov rekao je ranije da ruski vojnici obezbjeđuju neke objekte.


Sergej Aksenov traži pomoć od Putina 

Proruski premijer nemirnog Krima preuzeo je kontrolu nad cijelom vojskom, policijom i sigurnosnim službama na ovom strateški važnom poluotoku u subotu i apelovao je na ruskog predsjednika da mu pomogne u održavanju mira.

U saopćenju lokalnih i ruskih novinskih agencija, Sergej Aksenov izjavio je da oružane snage, policija, služba za nacionalnu sigurnost i granični čuvari odgovaraju samo na njegove naredbe. On je rekao da bilo koji zapovjednik koji se ne slaže s tim može momentalno napustiti svoju funkciju.

Ruska vojska preuzela je kontrolu nad ključnim aerodromima i komunkacionim centrima na Krimu u petak dok Ukrajina optužuje Rusiju za "vojnu invaziju i okupaciju" - tvrdnja koja je donijela jednu novu dimenziju u produbljujućoj krizi i izazvala zabrinutost da bi Moskva mogla anektirati strateški poluotok gdje se nalazi baza ruske flote.

Ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk započeo je sjednicu vlade pozivajući Rusiju da ne podstiče nemire na Krimu.

- Pozivamo vladu i vlasti u Rusiji da opozovu svoje snage i vrate ih u njihove baze. Molimo naše ruske partnere da prestanu izazivati civilni i vojni otpor u Ukrajini - rekao je Jacenjuk za agenciju Intrefax.

Odanost ukrajinskog naroda je podijeljena između Rusije i zapada. Veći dio zapadne Ukrajine želi bolje odnose s Evropskom unijom dok istočne i južne regije traže podršku Rusije.

Krim, jugoistočni poluotok koji ima poluautonomni status, zauzele su ruske snage u 18. stoljeću pod caricom Katarinom Velikom. Krim je postao dio Ukrajine 1954. godine kada je sovjetski lider Nikita Hruščov prebacio pravosuđe iz Rusije u potezu koji je bio čisto formalan. Međutim, nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine, Krim se našao u nezavisnoj Ukrajini.

Avaz

Ukrajina na rubu katastrofe: Zatražen dolazak međunarodnih posmatrača (FOTO)

Ruski vojnici opkolili vojnu bazu na Krimu

Na stotine vojnika u vojnim vozilima sa ruskim registarskim tablicama stigli su ispred ukrajinske pješadijske vojne baze u Privolnoje na Krimu, potvrdili su dopisnici američke agencije AP.

AP navodi da se konvoj sastoji od najmanje 13 vojnih vozila sa 30 vojnika u svakom vozilu i četiri oklopna vojna vozila sa mitraljezima.

Vozila koja imaju ruske registarske tablice opkolili su ukrajinsku vojnu bazu i blokirali ukrajinske vojnike i onemogućili ih da uđu ili izađu iz baze.

Ukrajinski vojnici sa repetiranim oružjem nalaze se ispred baze k navode, dopisnici američke agencije sa Krima. Ispred baze se nalazi i nekoliko tenkova.


Steinmeier pozvao Rusiju da ne krši suverenitet Ukrajine

Njemački ministar spoljnih poslova Frank-Walter Steinmeier je danas izjavio da je situacija u Ukrajini "ekstremno opasna" i apelovao na Rusiju da prekine sa kršenjem ukrajinskog suvereniteta i teritorijalnog integriteta.

- Hitno je potrebno da svi na odgovornim funkcijama prestanu sa daljim mJerama koje mogu da se shvate jedino kao provokacija - navodi se u saopštenju Steinmeierovog kabineta, a preneo je Reuters.

- Sve osim toga bi rezultiralo eskalacijom nasilja, uz neizvijesne, a moguće i dramatične posljedice - istakao je njemački šef diplomatije.

Steinmeier je dodao i da Rusija nema prava da šalje svoju vojsku na suverenu teritoriju Ukrajine u mjeri većoj od one predviđene sporazumom o ruskoj Crnomorskoj floti.

U Moskvi uhapšeno 40 demonstranata

Moskovska policija danas je uhapsila 40 demonstranata koji su demonstrirali protiv vojne intervencije u Ukrajini nakon što je predsjednik Rusije Vladimir Putin dobio odobrenje senatora da pošalje vojnike u tu zemlju u kojoj vlada politička kriza.

Policija je saopštila da je 40 ljudi privedeno zbog "pokušaja narušavanja javnog reda" na protestu u blizini ministarstva odbrane u centru Moskve, javila je agencija Interfaks.

Organizacija za ljudska prava Ovdinfo, koja prati hapšenja na demonstracijama, tvrdi da je privedeno 100 osoba.


Litvanija opozvala ambasaodora iz Moskve

Litvanija je opozvala svog ambasaodora iz Moskve rad konsultacija povodom novionastale situacije između Risije i Ukrajine.

U kratkoj izjavi ministarstva za vanjske poslove  navodi se da je potez reakcija na - ilegalni potez rusije protiv Ukrajinskog suvereniteta i teritorijalnog integriteta.

Rasmusen: Moskva prijeti miru u Evropi 

Rusija vojnim aktivnostima u Ukrajini prijeti miru u Evropi i mora hitno da snizi tenzije, rekao je danas generalni sekretar NATO Anders fog Rasmusen.

"Rusija sada u Ukrajini krši odredbe Povelje UN. Ona prijeti miru i sigurnosti u Evropi", rekao je Rasmusen novinarima u Briselu uoči sastanka ambasadora NATO-a.

Rasmusen je pozvao Rusiju da snizi tenzije i sve strane da nastave da ulažu napore u prevazilaženju ove "opasne situacije".

Komanda ratne mornarice Ukrajine podnijela ostavku

Kompletan komandni vrh ratne mornarice Ukrajine podnijeo je ostavku – objavila je kijevska agencija UNN, naglasivši da svi njegovi pripadnici najvjerovatnije potpuno napuštaju redove ukrajinske armije. Pučističko „Ministarstvo odbrane u Kijevu“ objavilo je da tim povodom ne raspolaže „nikakvim informacijama“.


Aerodroma u Dzankoy služi za dolazak vojske i naoružanja

Oko Aerodroma u Dzankoy sjeverno od Sevastopolja pojačane su vojne snage. Vojska je naoružana automackim puškama i mitraljezima. Aerodrom se koristi za pregrupisanje vojske.

Jacenjuk: Rusija je "objavila rat"

Novi ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk izjavio je danas da se Ukrajina nalazi na ivici katastrofe, pošto joj je, kako je rekao, Rusija “objavila rat”.

- Ovo je najviši stepen uzbune. Ovo nije pretnja, ovo je zapravo objava rata mojoj zemlji - rekao je Jacenjuk. On je pozvao predsednika Rusije Vladimira Putina da povuče oružane snage iz Ukrajine.

Ukrajinski parlament traži posmatrače

Ukrajinski parlament zatražio dolazak međunarodnih posmatrača i pomoć kako bi se osigurala bezbjednost nuklernih potencijala, javlja Reuters.

Skup podrške u Sankt Peterburgu 

Nekoliko hiljada ljudi okupilo se u centru Sankt Peterburga, izražavajući podršku ukrajinskim Rusima, rekla je sekretar za štampu regionalnog odbora  stranke Jedinstvena Rusija Orlana Zapoljskaja.

Prema njenim riječima, oko 15.000 ljudi učestvuje na skupu ispred koncertne dvorane "Oktjabrski" u centru grada.

Ona je dodala da su glavne ideje skupa osuda ukrajinskog tretmana ruske populacije, pripadnika specijalne jedinice policije "Berkut", te podrška odluci Gornjeg doma ruskog parlamenta o slanju vojnika u  Ukrajinu.

Okupljenima su se obratili viši zvaničnici stranke Jedinstvena Rusija, predstavnici gradskih vlasti i zvaničnici  nevladinih organizacija.

Aksjonov najavio hapšenja za pokušaj destabilizacije Keima

Predsjednik vlade Autonomne Republike Krim Sergej Aksjonov upozorio je danas sve one koji pokušaju da destabilizuju situaciju na Krimu da će se suočiti sa privođenjima i hapšenjima. Ovo je upozorenje onima koji žele da se usprotive tako što će upotrijebiti oružje, rekao je Aksjonov novinarima.

Aksjonov je istakao da će bezbjednosne snage i policija upotrijebiti silu protiv takvih, prenela je agencija Itar-Tass.

- Oni koji pokušaju da destabilizuju situaciju, suočit će se sa pritvaranjem i hapšenjem - naveo je Aksjonov.

Političari nisu slušali generalštab, država se raspada?

Admiral Jurij Iljin izjavio je da političari nisu poslušali izvještaje, kao ni predložene mjere, koje je armija dala o situaciji u Ukrajini i opasnostima od dezintegracije države, posebno u krimskom regionu. On je istakao da ne smije da se dozvoli da vojnici ponovo postanu taoci odluka političara i da treba poslušati glas regiona i stanovništva.

Blokiran lokalni štab ukrajinske flote u Sevastipolju

Trupe lojalne vlastima na Krimu blokirle su komandu ukrajinske mornarice u Sevastopolju. Za sada je mirno. Iz Perevalnoyea na Krim krenulo 12 vojnih kamiona sa vojnicima, oklopno vozilo "tigar" kao i dva sanitetska vozila.

Bez NATO intervencije

Šef češke diplomatije Lubomir Zaoralek ocjenio je danas da se "voz ruske intervencije" u Ukrajini već zahuktao, ali da NATO ne računa na varijantu da bi zapadni saveznici vojno intervenisali.

Čurkin: Vratiti se na sporazum od 21. februara

Ruski ambasador u UN Vitalij Čurkin ocijenio je na sjednici Vijeća sigurnosti UN da je uslov za rješenje situacije u Ukrajini povratak na sporazum, postignut 21. februara.

- Sve se mora vratiti na politički nivo i u ustavne okvire. Neophodno je vratiti se na sporazum od 21. februara i formiranju vlade nacionalnog jedinstva - izjavio je Čurkin.

On kaže da je potrebno "zauzdati" radikalne elemente i ne dozvoliti im da "vladaju" Ukrajinom, jer to može voditi teškoj situaciji koju će Rusija pokušati da spriječi.

Smijenjeni ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič i lideri opozicije postigli su dogovor 21. februara o rješenju ukrajinske krize, a koji je uključivao usvajanje zakona o reaktiviranju Ustava iz 2004. godine.


Izbjeglice stižu u Rusiju, tvrde tamošnji zvaničnici 

Hiljade izbjeglica iz južne, centralne i istočne Ukrajine pristiže u ruske regione Belgorod, Brajnsk i Rostov, rekao je guverner Belgoroda Jevgenij Ševčenko.

On kaže da izbjeglice žele da ostanu u Rusiji zbog desničara koji su sada na vlasti i koji provode svoju samovolju.

"Grupa neidentifikovanih muškaraca pokušala je da blokira autoput Moskva - Krim", rekao je Ševčenko televizijskoj stanici "Rusija-24", izražavajući duboku zabrinutost.

Guverner regiona Rostov Vasilij Golubev rekao je da ljudi bježe zbog političke i socijalne nesigurnosti, jer se više ne osjećaju bezbjedno u svojoj zemlji. Guverner regiona Brajnsk Nikolaj Denjin rekao je da je većina izbjeglica zatečena događajima u Ukrajini i da strahuju za svoju bezbjednost.

Više od 140.000 Ukrajinaca pobjeglo je u Rusiju od početka nemira u Ukrajini, rekli su zvaničnici.

Pritisak na Rusiju da smanji tenzije u Ukrajini 

Francuski ministar vanjskih poslova Loren Fabijus pozvao je danas na suspenziju pripremnih susreta uoči samita osam vodećih industrijskih zemalja svijeta /G8/ u Sočiju u junu, čime bi bio izvršen pritisak na Rusiju da smanji tenzije u Ukrajini.

"Stav Francuske je da treba suspendovati pripremne sastanke uoči samita G8 u Sočiju dok god ruski partneri ne budu poštovali principe dogovorene sa G8 i G7", rekao je Fabijus za radio "Evropa 1". 

SAD već su rekle da neće učestvovati u pripremnim susretima uoči samita, izražavajući nezadovoljstvo zbog ruskog raspoređivanja snaga na Krimu.

Brojni ukrajinski vojnici dezertirali 

U Ukrajini je danas proglašena opšta vojna mobilizacija, a sekretar Vijeća nacionalne sigurnosti i odbrane Andrej Parubij je objavio da da će oružane snage biti u punoj borbenoj pripravnosti, javio je “Glas Rusije”.

Brojni ukrajinski vojnici koji služe u vojnim jedinicama na Krimu dezertirali su i prešli na strana krimskih snaga samoodbrane, pošto je u Ukrajini proglašena opšta mobilizacija.

Mnogi vojnici koji ne odobravaju politiku Kijeva, napustili su jedinice i dezertirali. Neke jedinice najavljuju da su spremne da se povinuju komandi krimskih snagama samoodbrane, javio je dopisnik ruske agencije sa Krima.

Ruske trupe krenule prema Krimu 

Konvoj sa više stotina pripadnika ruskih trupa krenuo je prema Simferopolju, glavnom gradu Krima, javljaju izvještači agencije AP.

Trupe su jutros krenule iz pomorske baze Sevastopolj prema Simferopolju, a konvoj čini 12 vojnih kamiona, dva ambulantna i laka oklopna vozila, opremljena mitraljezima.

Pošto su naoružani ljudi, za koje se vjeruje da su pripadnici ruskih jedinica, zauzeli kontrolu nad najvaznijim aerodromima u Krimu, Ukrajina je optužila Rusiju za “vojnu invaziju i okupaciju”.

Vanredno stanje u zemlji 

Kako javljaju ruske informativne agencije, u Kijevu se održava zatvorena vanredna sednica parlamenta na kojoj se razmatra aktuelna situacija u zemlji.

Pretpostavlja se da bi jedna od odluka parlamenta moglo da bude uvođenje vanrednog stanja u zemlji. Druga mogućnost je uvođenje vojne uprave.


Proglašena totalna mobilizacija 

Ukrajina je najavila opštu mobilizaciju nakon što je sekretar Vijeća za nacionalnu sigurnost Andrij Parubij rekao da će cijela zemlja biti stavljena u stanje pune borbene pripravnosti. 

Ministarstvo odbrane pozvalo je sve rezerviste koji moraju danas da se prijave u regrutne kancelarije.

Vijeće za nacionalnu sigurnost saopštilo je jučer da se vojska mora spremiti za borbu i da su pojačane mjere sigurnosti oko aerodroma, nuklearki i drugih strateških lokacija. 

Kijev je u međuvremenu zatražio pomoć od NATO-a.

U međuvremenu, ruski vojnici uzeli su oružje iz radarske i mornaričke baze na Krimu i zatražili od osoblja da podrži legitimne lidere poluostrva, javio je danas Interfaks, pozivajući se na izvor u Ministarstvu odbrane. Izvor navodi da su ruski vojnici uzeli pištolje, puške i municiju iz radarske stanice u gradu Sudak.

Druga grupa ruskih vojnika uzela je oružje iz ukrajinskog mornaričkog centra za obuku u lučkom gradu Sevastopolju.

Obama i Putin razgovarali sat i po 

Američki predsjednik Barack Obama rekao je telefonom ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da je Rusija narušila suverenitet Ukrajine slanjem vojnika na Krim i upozorio ga na posljedice, dok je Putin uzvratio da Moskva ima pravo zaštititi svoje interese i interese onih koji govore ruski u Ukrajini.

"Sjedinjene Države osuđuju rusku vojnu intervenciju u ukrajinski teritorij", rekla je Bijela kuća u saopćenju ističući ono o čemu je bilo govora u 90-minutnom telefonskom razgovoru između Obame i Putina.

Bijela kuća je rekla kako će Sjedinjene Države suspendirati sudjelovanje u pripremnim sastancima za summit G8 u ruskom Sočiju.

SAD poziva Rusiju da smanji napetosti povlačenjem snaga u baze na Krimu, rekla je Bijela kuća. Bijela kuća je upozorila da će nastavak ruskog "kršenja međunarodnog prava" u Ukrajini voditi većoj političkoj i privrednoj izolaciji Rusije.

Putin je u subotu zatražio i dobio odobrenje parlamenta da pošalje vojsku u Ukrajinu koja je upozorila da će bilo kakva ruska vojna intervencija značiti rat i stavila oružane snage u najvišu borbenu pripravnost. Ruske snage učvrstile su svoj nadzor nad Krimom, a nemiri su se jučer proširili na druge dijelove Ukrajine.

U kremaljskom priopćenju o razgovoru Obame i Putina navodi se kako je Obama izrazio zabrinutost mogućnošću da Rusija vojno intervenira u Ukrajini, a da je na to Putin istaknuo "provokativne, kriminalne akcije ultranacionalista koje u biti potiču sadašnje vlasti u Kijevu".

"Ruski je predsjednik istakao kako postoje stvarne prijetnje životu i zdravlju ruskih građana i sunarodnjaka na ukrajinskom teritoriju. Vladimir Putin je istakao da ako se nasilje bude dalje širilo na istočne regije Ukrajine i Krim Rusija zadržava pravo da zaštiti svoje interese kao i interese onih koji govore ruski koji tamo žive", priopćio je Kremlj.

Obama je uzvratio da ako Rusija brine za Ruse u Ukrajini te brige treba rješavati miroljubivo, priopćila je Bijela kuća.

Avaz

Izbijelite zube sami u samo jednoj minuti

Kada je u pitanju uljepšavanje, uvijek je bolje posegnuti za prirodnim preparatima: ne sadrže štetne hemikalije, jeftini su, a često i djelotvorniji od kupovnih.

Potrebno: 
  
2 kašike sode bikarbone 
  
1 kašiku sušene, sitno mljevene žalfije 
  
Pola kašike morske soli 
  
15-20 kapi esencijalnog ulja peperminta 
  
Priprema: 
  
Sve sastojke izmiješati u maloj posudi. Nakon pranja zuba standardnom pastom po želji, umočite četkicu za zube u ovu mješavinu, četkajte jedan minut, a zatim isperite. 
  
Prednosti sastojaka: 
  
Žalfija se u mnogim kulturama tradicionalno koristi za održavanje zdravlja zuba i izbjeljivanje. 
  
Soda bikarbona polira i otklanja mrlje. 
  
Ulje peperminta osvježava dah, a takođe ima antiseptičko i antibakterijsko dejstvo. 
  
Morska so je puna zdravih minerala, koji posebno pomažu kod osjetljivih desni. 
  
Savršen i zdrav osmijeh zagarantovan!

Vijesti.ba

Ukrajina proglasila djelimičnu mobilizaciju

Ruski vojnici došli su ispred zgrade Pomorskih snaga Ukrajine i zgrade policije u glavnom gradu Autonomne Republike Krim Simferopolju, javlja Anadolu Agency (AA). Više od deset ruskih vojnika stiglo je u vojnom vozilu pred zgradu Pomoskih snaga, a zajedno s njima čekaju i civili, pristalice Rusije.

Vojnici ne dozvoljavaju medijima da slikaju ili snimaju bilo šta. Ukrajinski vojnici, koji također čekaju ispred zgrade Pomorskih snaga, ne daju dopuštenje medijima za rad. Osim što su ruske snage ušle u grad, na ulicama Simferopolja situacija je uobičajena.

Ukrajinski poluotok Krim, koji je autonomna republika u sastavu Ukrajine, postao je epicentar ukrajinske krize nakon što je opozicija formirala novu vlast u Kijevu.

Ukrajina proglasila djelimičnu mobilizaciju

Generalni sekretar Vijeća nacionalne sigurnosti i odbrane Ukrajine Andrej Parubij rekao je da je u državi proglašena djelimična mobilizacija za sve Ukrajince sposobne da služe vojsku, javlja Anadolu Agency (AA).

On je kazao da je odluka stupila na snagu nakon što je potpisao prelazni predsjednik Aleksandar Turčinov.

Vojska Ukrajine je u stanju pripravnosti, a Ministarstvo vanjskih poslova je zaduženo da osigura podršku za sigurnost Ukrajine kod zemalja potpisnica Budimpeštanskog sporazuma.

Parubij je kazao da je Vijeće za nacionalnu sigurnost donijelo odluku da se izdvoji dovoljno sredstava kako bi bila osigurana bezbjednost građanima, a posebno firmama koje proizvode energiju.

Vijeće je sinoć održalo vanrednu sjednicu, nakon što je saopćeno da je ruski predsjednik Vladimir Putin dobio dozvolu od Federalnog vijeća, odnosno gornjeg doma ruskog parlamenta, za slanje vojske na granicu sa Ukrajinom i Krimom.

UKRAJINA POZVALA REZERVISTE NAKON  RUSKE ODLUKE O RAZMJEŠTANJU VOJNIKA

Ukrajina je objavila u nedjelju da poziva vojne rezerviste nakon ruske odluke da razmjesti trupe u toj zemlji. 

Vršilac dužnosti predsjednika Oleksandar Turčinov već je naredio pojačano sigurnosno prisustvo na ključnim lokacijama u zemlji, uključujući i nuklearne elektrane.  

Američki predsjednik Barack Obama nazvao je rusku odluku "kršenjem ukrajinskog suvereniteta" . 

Ukrajina je saopćila da će zatražiti pomoć američkih i britanskih čelnika u garantiranju njene sigurnosti. NATO je sazvao hitne razgovore u nedjelju u 12 sati. 

Novi ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk upozorio je da bi vojna akcija Moskve bila "početak rata i prekid odnosa". 

BBC je uočio ruske vojnike kako kopaju rovove na granici s Krimom. 

Teško naoružane grupe nastavljau da zauzimaju ključne lokacije na Krimskom poluotoku, uključujući aerodrome i komunikacijska središta, iako nije došlo do nasilja.


Vijesti.ba

Emir Lipa: Kod unuka sam vidio krv na genitalijama, a bio je spržen i cigaretama

Emir Lipa (57), djed ubijenog četverogodišnjeg Smaje iz Hadžića,  koji je uhapšen i pritvoren zajedno sa suprugom Munirom (62), kćerkom i majkom dječaka Enom (25), te zetom Salihom Arnautovićem, u izjavi datoj istražiteljima opisao je šta je prethodilo, kao i šta se dešavalo 25. februara ove godine kada je dječak ubijen.

Pojačana muzika

- Ena je, nakon što se razvela od prvog supruga, dovela Saliha u našu kuću. Ona, on i Smajo živjeli su u jednoj sobi. U drugoj sobi živjeli smo moja supruga, Enina petogodišnja kćerka i ja, dok je u trećoj sobi živio moj sin Kenan. Izvjesno vrijeme nakon što se Salih doselio počeli su problemi između njega i moje unučadi jer ih je maltretirao da ga zovu babom. Moja unučad su ga se bojala i nisu se mogla naviknuti na njega. U tom periodu kod unuka sam primijetio rupice po rukama, što me je podsjećalo da je spržen cigaretom - kazao je na početku svog iskaza istražiteljima Emir Lipa, djed dječaka.

Prema njegovim riječima, kobnog dana vidio je zeta Saliha kojem je bila otečena ruka. Kazao mu je da je povredu ruke zadobio jer se noć ranije potukao s policijom, a zatim se sa Enom i njegovim unukom zaključao u njihovu sobu. 

- Otišao sam da prodam staro željezo na otpad u Zoviku, a koje je Salih donio ranije, za šta sam dobio 62 KM, od čega sam 50 KM dao Salihu, a sebi uzeo 12 KM. Moja kćerka je, u međuvremenu, otišla u nabavku i kupila mi flašu piva i to od dva litra koje sam popio u kući - ispričao je 57-godišnjak.

Dok je pio pivo u kući, Salih, Ena i ubijeni dječak bili su u sobi, a muzika na tranzistoru je bila pojačana.

- U jednom momentu s prozora kuće pozvao me Salih. U rukama je držao mog unuka i kazao mi: "Punac, ovo dijete nije dobro". Utrčao sam u kuću i zatekao Saliha kako daje vještačko disanje Smaji, a Ena je sjedila i nije reagirala. Dijete je bilo golo do pasa i bilo je izvršilo veliku nuždu - kazao je djed ubijenog dječaka.

Povrede po tijelu

Nakon toga djed je skinuo unuka i umotao ga u čaršaf te pozvao komšiju da ga odvoze u Dom zdravlja.

- Primijetio sam da dječak ima povrede i krv po genitalijama, te modrice i otok po cijelom tijelu. Dok smo ga vozili prema Domu zdravlja, sve vrijeme je povraćao po meni. Dozivao sam ga, ali onda nije više davao znakove života - ispričao je istražiteljima djed.

Prema njegovim riječima, i prije ubistva dječaka njegova unučad su često bila pretučena.

- Tukli su ih Salih i moja kćerka Ena. Djeca su imala povrede po glavi, a kada bih pitao kćerku odakle im povrede, odgovarala bi mi da ih je tukla kaišem na kojem je bila željezna kopča. Tukla ih je, kako mi je kazala, jer nisu željeli prihvatiti Saliha u porodičnoj kući - kazao je tokom šokantnog iskaza djed. 

Dodao je da je i desetak dana prije vidio kćerku da tuče Smaju po cijelom tijelu, ali da nije reagirao jer se nije htio petljati u to kako ona odgaja djecu.

- Želim izjaviti da nikada nisam tukao moju unučad. Povrede mom unuku Smaji su mogli nanijeti samo moja kćerka Ena i Salih Arnautović - kazao je na kraju iskaza Emir Lipa.

Malom Smaji, kako nam je potvrdio njegov otac Suad Ćesir, dženaza je klanjana u petak na mjesnom groblju u Glavatičevu kod Konjica.

 Slagala da je trudna 

Iako je nakon hapšenja Ena Lipa istražiteljima kazala da je u trećem mjesecu trudnoće, utvrđeno je da nije govorila istinu.

Naime, njen advokat zatražio je vještačenje na te okolnosti, što je nadležni sud i odobrio. Pregledima je utvrđeno da nije trudna.

Avaz